Greška
  • Greška u učitavanju tekuće vijesti.

BAN BORIC

E-mail Ispis PDF

Prvi po imenu poznati bosanski ban Boric spominje se u vremenu 1154-1164. Ban Boric je vladao u doba kratkotrajne obnove bizantske moci za vrijeme vladavine cara Manojla Komnena daleke 1143-1180 godine. Obnovivsi bizantsku vlast na vecem dijelu Balkana, Komnen se neizbjezno morao sukobiti sa ugarskim svojatanjem istog prostora. Tako se ban Boric javlja u vrijeme ugarsko-bizantskih ratova, ali ne kao ugarski vazal, nego kao samostalni gospodar cijele Bosne. U ugarsko-bizantskom ratu, ban Boric se, prema sacuvanim izvorima, "sa svojim cetama pridruzio ugarskoj vojsci" prilikom opsade grada Braniceva (danas selo u sjeveroistocnoj Srbiji). Cim je pred opsjednuti grad stigao car Manojlo, ugarsko-bosanska vojska je digla opsadu. Ugarska je vojska posla prema Beogradu, a ban Boric sa svojim cetama uz rijeku Savu prema Drini, odnosno prema svojoj zemlji Bosni. Kad je saznao da se Boric nalazio medu saveznicima peonskog (ugarskog) kralja, car Manojlo Komnen odmah je odabrao "najhrabriji dio vojske" da goni bana Borica. Ako je bizantski car uputio protiv Borica najhrabriji dio svoje vojske, to pokazuje da je ovaj bosnjacki voda raspolagao sa postovanja du�nom silom.

O svemu tome op�irno svjedoci savremenik tih zbivanja, bizantski pisac Kinam (Cinnamus). On bana Borica izricito naziva saveznikom (simahos) ugarskog kralja, a njegovu drzavu jasno razgranicava od okolnih zemalja. Kinam izricito pise da je Boric skrenuo kod Save prema Drini, "koja izvire negdje odozgo i odvaja Bosnu od ostale Srbije." Bosna nije, izricit je Kinam, "potcinjena velikom zupanu Srba, nego narod u njoj ima poseban nacin � zivota i upravljanja." Ban Boric se kasnije djelatno upleo u borbe oko nasljedstva ugarskog prijestolja. Pobjednik u tim borbama, Istvan (Stjepan) IV, iskazao mu je zahvalnost tako sto mu je 1163 darovao prostrane posjede u Slavoniji, koje je ban Boric napustio kada je Manojlo Komnen ponovno zaratio sa Ugarskom. U tom ratu Komnen je 1166-67 zagospodario Dalmacijom, dijelom Hrvatske, Srijemom i Bosnom, koja se tada prvi i jedini put javila u bizantskoj carskoj tituli

KULIN:

Veliki ban bosanski, vladao je od 1180. do 1204. i stekao status legende u bosanskoj povijesti. Sacuvani fragmenti svjedocenja o Kulinovoj vladavini govore o 24 godine mira i nastojanja da Bosna ekonomski prosperira. Kulinov trgovacki ugovor s Dubrovnikom, cuvena Povelja Kulina bana, sklopljen 1189, poticao je dubrovacke trgovce na eksploataciju bosanskih rudnika, a historicari ga smatraju vrijednim zbog cinjenice da je rijec o najstarijem poznatom drzavnom dokumentu pisanom na narodnom jeziku. Krizu u relacijama sa susjedima Kulin je zadrzao u okvirima crkvene politike i neutralizirao tako sto je sazvao skup na Bilinom polju, 1203. godine, gdje su se okupili poglavari Katolicke crkve u Bosni i javno obznanili "pogreske". Povod za ovaj skup bio je citav niz optuzbi koje je tadasnji vladar Zete, u nastojanjima diskreditiranja i Bosne i Dubrovnika, uputio u Rim. Optuzbe su, za to doba, bile vrlo teske: Kulin, njegova porodica i podanici optuzeni su kao heretici. Historicari smatraju da su poslanice imale za cilj da od pape ishode odobrenje za otimanje bosanske zemlje, i bas u Kulinovom umijecu da se sve okonca mirnim putem vide njegovu najvecu vladarsku vrijednost.

 
English French German Italian Russian Spanish